SVETSKI DAN BORBE PROTIV BESNILA – 28. septembar
NEDELJA BORBE PROTIV UJEDA PASA (27.09.- 03.10.2010.)
Svetska zdravstvena organizacija i Alijansa za kontrolu besnila već četvrtu godinu za redom širom sveta obeležavaju 28. septembar, Svetski dan borbe protiv besnila. Svake godine se priključuje sve veći broj zemalja sa ciljem da se podigne svest o značaju besnila ljudi i životinja, da se shvati da se besnilo može sprečiti, i da se sve snage usmere na eliminaciju besnila na globalnom nivou.
Evropska unija u saradnji sa Upravom za veterinu narednih pet godina sprovodiće Projekat iskorenjivanja besnila u okviru koga će se dva puta godišnje sprovoditi peroralna vakcinacija lisica sa ciljem eradikacije besnila na području republike. Srbija će biti prva zemlja zapadnog Balkana koja će sprovoditi peroralnu vakcinaciju lisica.
U svetu godišnje umire preko 55.000 ljudi od besnila a svakog dana od besnila u svetu umre više od 150 ljudi, od čega više od 100 dece najčešće posle ujeda besnih pasa. To znači da svakih 10 minuta porodice, najvećim delom u Africi, Aziji i Južnoj Americi, gube po jednog svog najmilijeg člana od ove najstrašnije bolesti. Poražavajuća je činjenica da je svaki od ovih smrtnih slučajeva mogao biti sprečen. Naročito je velika smrtnost u nerazvijenim zemljama zbog nedovoljne primene preventivtivnih mera protiv besnila koje su veoma skupe.
Na teritoriji naše zemlje godišnje se dijagnostikuje oko 200 besnih životinja. U proseku oko 10 000 (10 049 U 2009.g.) ljudi u republici biva ozleđeno od životinja a 140 u pirotskom okrugu. Oko 1600 ( 1609 u 2009.g.) ozleđenih osoba u republici i oko 20 sa područja okruga prima vakcinu i serum protiv besnila.
Najvažniji globalni izvor besnila u ljudi je besnilo pasa i mačaka, Deca su često u najvećem riziku obolevanja od besnila, jer su češće ujedena od pasa i u pitanju su teške ozlede na telu. U Srbiji već 30 godina nema smrtnih slučajeva od humanog besnila (poslednji slučaj besnila ljudi zabeležen je 1980. godine na Kosovu) zahvaljujući uspešnoj preventivi besnila za sve osobe koje su došle u kontakt ili su ozleđene od besne ili na besnilo sumnjive životinje angažovanjem zdravstvene službe ali i angažovanjem veterinarske službe u kontrolisanju besnila među životinjama. Vakcina i serum su besplatni.
Za prevenciju besnila ljudi u Republici Srbiji referentna ustanova za kontrolu besnila je Zavod za antirabičnu zaštitu "Luj Paster" u Novom Sadu a nadležne su antirabične stanice u zavodima za javno zdravlje i infektivnim klinikama bolnica kojih ima 27 na teritoriji Republike Srbije. U okviru Zavoda u Novom Sadu radi i Referentna laboratorija za dijagnostiku besnila ljudi i životinja.
Šta je besnilo?
Besnilo je bolest poznata u medicini već 4000 godina!Virus besnila se prenosi preko pljuvačke zaražene životinje ujedom ili ogrebotinom. Prosečna inkubacija iznosi oko 3-8 nedelja, a zavisi od veličine i dubine rane, njene lokalizacije u odnosu na gustinu nervnog tkiva i njene udaljenosti od mozga, količine unetog virusa, zaštite koju je pružala odeća. Početak bolesti je nespecifičan, praćen temperaturom, glavoboljom, malaksalošću, a zatim se razvijaju pareze i paralize svih mišića, grč mišića za gutanje uzrokuje strah od vode i posle 2-6 dana nastupa smrt zbog paralize mišića za disanje.
Ko oboleva od besnila?
Od besnila obolevaju prvenstveno divlje životinje - lisice, vukovi, kojoti, rakuni, tvorovi, slepi miševi i dr., zatim domaće životinje - psi i mačke, goveda, ovce, koze i dr., ali i čovek. Prirodni rezervoari virusa besnila su divlje životinje, pre svega lisice, vukovi i šakali koje domaćim životinjama prenose besnilo ( najčešće preko mačaka)
Čovek koji oboli od besnila sigurno će umreti od besnila.
Besnilo je 100% smrtonosna bolest životinja i ljudi.
Od besnila u našoj zemlji najčešće oboljeva lisica. Obolela lisica izgubi strah od drugih životinja, pasa i ljudi, ulazi u naseljena mesta, i može preneti besnilo na nevakcinisane pse i mačke ali i na druge domaće životinje, goveda, konje, koze i dr.
Kako se besnilo prenosi?
Besnilo se prenosi putem pljuvačke u kojoj je virus prvenstveno ugrizom obolele životinje. Može se preneti i kontaktom sluzokoža (oči, nos, usta) sa zaraženom pljuvačkom i mnogo ređe transplantacijom tkiva i organa od donora umrlih od besnila i putem aerosola.
Preventiva besnila ljudi je antirabična zaštita.
- Posle ujeda životinje potrebno je odmah ranu isprati vodom i sapunom, javiti se zdravstvenoj službi radi dalje obrade i previjanja, zaštite protiv tetanusa i antibiotske terapije ukoliko je potrebno;
- Za osobe koje su ozleđene ili su bile u kontaktu sa besnom ili na besnilo sumnjivom životinjom - davanje seruma i pet doza vakcina protiv besnila 0.,3.,7.,14. i 28 dana;
- Za osobe koje profesionalno dolaze u kontakt sa životinjama (veterinari, šumari, lovočuvari, laboratorijski radnici i dr.) - davanjem tri doze vakcine protiv besnila 0.,7.i 21. dana.
Preventiva besnila životinja se vrši:
prevencija besnila počinje kod vlasnika životinja, koji vakcinacijom svog kućnog ljubimca štiti samog sebe, svog ljubimca i svoju zajednicu, davanjem jedne doze vakcine protiv besnila godišnje, a za lovačke pse dva puta godišnje;
- U razvijenim zemljama vakcinacija divljih životinja (lisice) vrši se postavljanjem mamaka koji sadrže vakcinu protiv besnila – tzv. peroralnom vakcinacijom.
- Vlasnici životinja treba da sprovode restriktivne mere prema psima i mačkama: da ljubimci moraju biti na uzici ili u ograđenom prostoru, da životinje sa neuobičajenim ponašanjem ili obolele životinje bilo koje vrste ne treba dodirivati i hvatati;
- Sprovođenje veterinarskog nadzora (kliničko posmatranje) tokom 10 dana svakog zdravog psa ili mačke koji su povredili ili ujeli čoveka;
- izbegavajte životinje lutalice i divlje životinje, a ako ste ozleđeni ili bili u kontaktu sa njima, isperite rane vodom i sapunom i potražite odmah medicinsku pomoć;
Aktivnosti svakog od nas doprinose zajedničkom cilju, naročito zdravstvena i veterinarska struka, da BESNILO JEDNOM ZAUVEK POSTANE ISTORIJA!
SVETSKI DAN SRCA - 26.septembar
Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju vodeći zdravstveni problem i vodeći uzrok smrtnosti - u svetu 17 miliona ljudi godišnje umire od ovih bolesti a u Srbiji 23% od svih uzroka smrti. Po podacima populacionog Registra za akutni koronarni sindrom u Srbiji oboli od akutnog koronarnog sindroma oko 9 500 osoba, a u pirotskom okrugu godišnje oboli oko 270 osoba a umre 140.
Svetski dan srca se ove godine obeležava pod sloganom: "Ja radim srcem" .
Ovogodišnja kampanja posvećena je promociji zdravih stilova života uopšte, ali posebno ima za cilj da ukaže na značaj zdravog okruženja i zdravog ponašanja na radnom mestu.
Svetska federacija za srce apeluje na poslodavce da unaprede zdravlje zapošljenih, ali i na pojedince, da povećaju odgovornost i brigu za svoje zdravlje i preuzmu kontrolu nad svim riziko-faktorima za srce.
Obzirom da većina ljudi najveći deo vremena provodi na radnom mestu, radnu sredinu treba iskoristiti u promovisanju zdravih navika na sledeći način: Zabraniti pušenje i upotrebu alkoholnih pića na radnom mestu, podsticati pravilnu ishranu i fizičku aktivnost (dolazak na posao bez automobila i korišćenje stepenica umesto lifta, ukoliko zdravstveno stanje to dozvoljava). Zalagati se za trenutke bez stresa, pri čemu se sugeriše da se pauza na poslu iskoristi van radnog mesta, na svežem vazduhu, kao i obavezno vežbanje - protezanje, dva puta u trajanju od 5 minuta. Potrebno je podsticati poslodavce da omoguće redovne sistematske preglede i pruže svaku vrstu podrške na očuvanju zdravlja zapošljenih.
Najčešći faktori rizika za bolesti srca i krvnih sudova su promenljivi jer se na njih može uticati navikama i ponašanjem pojedinca :
-visok krvni pritisak
-visok nivo holesterola u krvi
-povišen nivo šećera u krvi
-pušenje duvana
-konzumiranje alkohola
-nedovoljna fizička aktivnost
-gojaznost
-nepravilna ishrana
Preporuke za očuvenje zdravog srca :"Smanji svoj rizik":
-Pravilna ishrana (raznovrsna, nemasna, sa malo soli, dosta svežeg voća i povrća)
-Kontrola telesne težine i krvnog pritiska
-Prestanak pušenja
-Fizička aktivnost ( najmanje 30 minuta dnevno, može pomoći u snižavanju povišenog krvnog pritiska).
25.09.2010.
Centar za promociju zdravlja
dr Elizabeta Aleksić
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti
dr Radmila Zec
EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U PIROTSKOM OKRUGU U AVGUSTU 2010. godine
U avgustu 2010.godine registrovana su 72 slučaja zaraznih bolesti što je neznatno povećanje u odnosu na isti mesec 2009.godine, kada je registrovano 68 slučajeva i smanjenje od 32% u odnosu na prethodni mesec 2010.godine kada je registrovano 106 slučajeva.
U ovom mesecu nema registrovanih smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti a registrovana je jedna porodična epidemija salmoneloze sa tri obolela člana.
Broj registrovanih slučajeva zaraznih bolesti po opštinama je sledeći: u Pirotu–31, u Dimitrovgradu –25, u Beloj Palanci –1 i Babušnici –15.
Na prvom mestu su, za razliku od prethodnih meseci ove godine, umesto respiratornih crevne zarazne bolesti, koje sa 45 registrovanih slučajeva čine 34,7% svih zaraznih bolesti u avgustu 2010. godine (19,8% u prethodnom mesecu). U odnosu na prethodni mesec ove bolesti beleže dvostruki rast (45:21). Rast se beleži kod bakterijskih intestinalnih infekcija (7:4), gastroenteritisa (29:13) i alimentarnih intoksikacija (4:1), salmoneloza (3:0), a registrovan je i jedan slučaj akutnog virusnog hepatita A, prvi u ovoj godini. Ostale bolesti iz ove grupe su na istom nivou kao u prethodnom mesecu.
Na drugom mestu po broju registrovanih slučajeva su respiratorne zarazne bolesti koje sa 14 slučaja čine 19,4% svih zaraznih bolesti u avgustu 2010. godine (71,7% u prethodnom mesecu). U odnosu na prethodni mesec ove bolesti beleže pad od 5,4 puta. Padu broja obolelih doprinosi pad oboljevanja od varičele (9:61), streptokoknih infekcija (3:11), dok su bakterijske pneumonije na istom nivou (2:2).
Praćenjem oboljenja sličnih gripu u pirotskom okrugu u avgustu 2010.godine registrovan je jedan sjučaj (0 u prethodnom mesecu) što potvrđuje vansezonsku aktivnost gripa.
Iz grupe ostalih zaraznih bolesti u ovom mesecu registrovano je 13 slučajeva, što čini 18,1% svih zaraznih bolesti u avgustu (8,5% u prethodnom mesecu), a u odnosu na prethodni mesec beleže porast od 30,7% (9 slučajeva). Rastu doprinosi skabies (6:5) i Lajmska bolest (2:1) dok su ostale bolesti na istom nivou kao u prethodnom mesecu.
U ovom mesecu epidemiološki je značajno smanjenje ukupnog broja zaraznih bolesti, odsustvo smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti, konverzija crevnih i respiratornih zaraznih bolesti na prvom mestu po broju obolelih, registrovanje porodične epidemije salmoneloza.
Na osnovu kretanja zaraznih bolesti, sanitarno-higijenskih i socijalnih prilika, epidemiološka situacija u avgustu 2010.godine na području Pirotskog okruga može se oceniti kao POVOLJNA (UOBIČAJENA).