REKREACIJA, PROCEDURE ZA JAČANJE I BAZENI ZA KUPANJE
Reč rekreacija je svakodnevno u upotrebi zato ćemo njoj posvetiti više prostora. Higijenski značaj rekreacije i sporta je ogroman u današnje vreme imajući u vidu sedalni način života i rada. Kao i bavljenje sportom i rekreacija doprinosi obnavljanju kreativnosti tela i podizanju opšte nespecifične otpornosti organizma. Redovnim i sistematskim vežbanjem se održava fizička i radna sposobnost, popravlja raspoloženje i održava emocionalna stabilnost. Rekreacija se razlikuje od sporta po tome što ona nema takmičarski karakter i koristi se iz zdravstvenih razloga. Sport i rekreacija imaju pored higijenske tojest zdravstvene uloge i ulogu u formiranju pozitivnih zdravstveno-vaspitnih navika.
Za bavljenje sportom i rekreacijom na higijenski način neophodno je pridržavati se tri osnovna higijenska principa. To su princip postupnosti, doslednosti i sistematičnosti. Tokom sprovođenja ovih principa obavezno je poštovanje individualnosti, jer je svaki čovek jedinka za sebe sa svojim psihofizičkim potencijalom. Bavljenje sportom i rekreacijom postiže se očvršćivanje organizma, zašta se koriste prirodni faktori; vazduh, voda i sunce. Prirodni faktori se koriste u vidu individualnih procedura kao što su kupanje u vodi, kupanje u vazduhu i kupanje u suncu-sunčanje. Svaka od ovih procedura se sprovodi postupno, dosledno i sistematski, bilo da se radi o sunčanju, vodenim ili vazdušnim procedurama.
Sunčanje je individualna procedura koja podrazumeva postupno i dozirano izlaganje ljudskog tela dejstvu sunčevih odnosno ultraljubičastih zraka. Takvo sunčanje je higijenski prihvatljivo i ono izaziva pozitivne efekte kao što su: jačanje opšte nespecifične otpornosti organizma, jačanje kardiovaskularnog sistema, ubrzanje metabolizma i hematopoeze, stvaranje D vitamina, zadebljanje i pigmentacija kože što se prihvata kao estetski efekat. Sunčanje ima i baktericidni efekat na površini kože. Sunčanje počinjemo vazdušnim procedurama i indirektnim dejstvom sunčevih zraka u trajanju od 10-20 minuta, tokom 2-3 dana. Nakon toga, dakle četvrtog dana, telo izlažemo 3-4 minuta direktnom dejstvu sunčevih zraka. Svakog narednog dana trajanje izlaganja sunčevim zracima povećavamo za po 5 minuta, sve dok ne postignemo ekspoziciju od 30 minuta. Narednih dana, izlaganje celog tela dejstvu sunčevih zraka odnosno ekspozicija traje samo 30 minuta dnevno. Nakon sunčanja obavezan je odmor u hladu od pola sata, posle čega je dozvoljeno tuširanje ili kupanje. Najbolje vreme za sunčanje su prepodnevni sati i to od 8 - 11 časova. Tokom sunčanja obavezna je zaštita glave i očiju. Sunčanje se bolje podnosi uz veći unos C vitamina.
Vodene procedure, ako se sprovode kao tuširanje ili kupanje, veoma povoljno utiču na kardiovaskularni sistem, plućnu ventilaciju, termoregulacioni sistem, čime se povećava otpornost organizma prema dejstvu nepovoljnih klimatskih faktora. Tuširanje mlakom vodom umiruje, hladnom osvežava a naizmenično tuširanje toplom i hladnom vodom ubrzava cirkulaciju krvi uz povećanje minutnog volumena srca.
Toplo kupanje se sprovodi vodom koja je zagrejana na temperaturi od 32 - 35 oS, služi za čišćenje tela sapunom i mehaničkim putem. NJime se pojačava akcija srca, disanje i lučenje znoja.
Vruće kupanje se sprovodi vodom koja je zagrejana na temperaturi od preko 40 oS, kao i parno kupanje, izaziva jaku hiperemiju kože i obilno lučenje znoja uz ubrzan i pojačan rad srca i krvnih sudova.
Hladno kupanje se sprovodi vodom koja ima temperaturu ispod 20 oS. Ovo kupanje oduzima veliku količinu toplote, pojačava metaboliozam, izaziva vazokonstrikciju kože i ubrzava srčani rad. Toplo i hladno kupanje deluju sedativno na nervni sistem.
Umivanje i pranje pojedinih delova tela se počinje sa toplijom vodom a potom se temperatura snižava za oko 6 - 10 oS. Nakon 10-15 dana može se preći na pranje hladnom vodom do pojasa. Najbolje je kupanje u otvorenim kupalištima gde je udruženo delovanje svih prirodnih faktora (sunca, vode, vazduha) i pojačana fizička aktivnost kupača. Da bi se otvorila sezona kupanja, temperatura vode u otvorenim kupalištima mora da je iznad 18 oS. Temperatura vode u otvorenim bazenima je najčešće 19-22 oS a u zatvorenim 24-28 oS.
Kupanje u vazduhu podrazumeva izlaganje delova ili celog tela umerenoj vazdušnoj struji različite temperature. Vazdušna kupanja su blaže procedure od vodenih i sa njima se i počinje očvršćivanje organizma. Mogu se sprovoditi u svako godišnje doba. U letnjem periodu sprovode se na otvorenom pri temperaturi vazduha od 20 oS. Zimska vazdušna kupanja se sprovode kada je temperaturni raspon vazduha između + 10 oS i - 10 oS. Stepen obnaženosti tela zavisi od temperature vazduha. Prva vazdušna kupka traje 10 - 15 minuta, svaka sledeća se produžava za po 5-10 minuta i tako do 1,5 do 2 časa. Dužinu vazdušnih kupanja određuje reakcija kože.Sportske i rekreativne aktivnosti se sprovode po unapred urađenom planu i programu i stalno su pod zdravstvenom kontrolom.
Letnji period je idealno vreme za kupanje i rekreaciju na i u vodi. Pored jačanja organizma, povećanja opšte otpornosti, boljeg subjektivnog i telesnog osećaja, rekreativne procedure u vodi su praćene i rizikom po zdravlje.
Širom sveta raste popularnost rekreativnih aktivnosti koje su vezane za boravak ili kontakt sa vodom. Uporedo sa tim raste i rizik po zdravlje kupača ili rekreativaca koji koriste javne bazene.
Neke grupe korisnika su podložne riziku više od ostalih, kao na primer:
- Deca, koja se duže zadržavaju u plićim bazenima malih kapaciteta, češće gutaju vodu, voda im češće ulazi u oči, uši ili nos.
- Osobe sa sniženim imunitetom, sa oštećenjima kože ili sluzokože, rekovalescenti, hendikepirane ili slabije pokretne osobe.
- Osobe koje nisu edukovane ili ne poštuju higijenske principe tokom rekreativnih aktivnosti.
Rizici se mogu podeliti na: fizičke (opasnosti od povređivanja, davljenja, sunčanice), hemijske i mikrobiološke. Zbog velikog razblaženja i male verovatnoće da će kupači u relativno kratkom vremenskom periodu izloženosti doći u kontakt sa visokom koncentraciojama, potencijalni rizik koji nosi prisustvo hemijskih materija u vodi je znatno manji nego što je rizik poreklom od mikroorganizama.
Akcenat stavljamo na mikrobiološke rizike, obzirom da mogu izazvati neke od sledećih simptoma ili bolesti:
- Crevne infekcije, (stomačni virus) sa pojavom mučnine, povraćanja, proliva, uz moguću pojavu komplikacija u vidu seroznog meningitisa, nastaju gutanjem vode zaražene bakterijama ili virusima.
- Infekcija kože i sluzokože, a naročito očiju i infekcije sa hlamidijom trahomatis koja je prisutna u mokraćnim putevima kod 50% populacije,
- Infekcije disajnih organa, koje mogu nastati udisanjem vodenog aerosola ili zapadanjem vode u dušnik,
- Infekcije uha, koje nastaju zbog zadržavanja nečiste vode u spoljašnjem slušnom kanalu,
- Infekcije mokraćno-polnih organa (Hlamidije, Mikoplazme, Toksoplazme, Herpesne infekcije-virusi i bakterije, Trihomonijaza, Kandidijaza pa sve do virusa zarazne žutice i dr.
Rizik od zaražavanja je utoliko veći ukoliko je vodena zapremina objekta za kupanje manja, slabije protočna zbog lakšeg zasićenja nečistoćama i mikroorganizmima iz okolne sredine ili od samih kupača. Shodno navedenom, možemo izdvojiti nekoliko nepovoljnih faktora, koji povećavaju rizik za nastanak infekcija:
- Dugotrajan boravak u vodi, pogotovo sedenje u plitkoj vodi sa mnogo kupača,
- Ronjenje, naročito otvorenih očiju,
- Gutanje vode
- Kupanje dece ispod tri godine, kao i posebno osetljivih osoba,
- Veliki broj kupača u odnosu na kapacitet bazena ili kupališta,
- Nehigijensko ponašanje kupača u smislu nepoštovanja dezoprotokola, ne korišćenja tuševa i toaleta,
- Visoka temperatura vode i
- Neredovna kontrola kvaliteta i higijenske ispravnosti vode
Zbog realnog postojanja pomenutih rizika tokom kupanja u bazenima i kupalištima, dajemo sledeće preporuke kao higijenske mere za bezbedno kupanje u bazenima:
- Redovno propisano higijensko i tehničko održavanje objekata uz kontinuiranu kontrolu higijenske ispravnosti vode za kupanje u toku sezone, kao i nadzor nad primenom higijenskih mera kod kupača, što obezbeđuju vlasnici objekata,
- Pranje ruku nakon toaleta, obavezno tuširanje pre ulaska i posle izlaska iz bazena, korišćenje plitke kade sa dezinfekcionim sredstvom za stopala,
- Podsećati decu da koriste toalet,
- Ne kupati decu ispod tri godine u javnim bazenima,
- Posebno osetljive osobe ne bi trebalo da koriste javne bazene za kupanje,
- Ne gutati vodu, ne roniti, a natočito ne otvorenih očiju,
- Ne ulaztiti u vodu sa kontaktnim sočivima,
- Ne zadržavati se predugo u vodi.
Služba higijene i zaštite životne sredine obavlja monitoring zdravstvene bezbednosti bazenskih voda. Prema važećim stručnim doktrinama uzorkovanje se vrši dva puta nedeljno, i to ujutru pre ulaska kupača, i popodne, u vreme najveće eksploatacije bazena. Cilj je da se utvrdi stepen degradacije kvaliteta vode i , shodno tome, nivo rizika po zdravlje kupača.
Na higijensku ispravnost bazenskih voda u velikoj meri mogu uticati i sami kupači, te se u cilju bezbednijeg i bezbrižnijeg kupanja još jednom naglašava važnost poštovanja navedenih higijenskih mera.
Na taj način rekreacijom na vodi postižemo bezbedno jačanje organizma i čuvamo zdravlje kupača.
Prof. dr Danilo Krstić